Autori ove knjige, psiholog i psihijatar s golemim iskustvor u liječenju, svakodnevno se susreću s oboljelima od kroničnih tjelesnih bolesti, propraćenih raznim psihološkim problemima. S toga su, bez sumnje, pozvani da čitatelju pokažu put kroz razne situacije koje tjelesna bolest postavlja pred oboljelog. Suočavanje s dugotrajnom bolesti u početku može izazvati nijekanje ili šok, ali život s kroničnom bolesti iscrpljuje psihološke kapacitete, utječući ne samo na oboljelog već i na njegove najbliže članove obitelji, radne kolege pa i širu zajednicu. S toga ova knjiga predstavlja vrijedan vodič i pomoć u prepoznavanju, razumijevanju i načinu kako se nositi s različitim psihološkim stanjima, reakcijama i situacijama u kojima se oboljeli od kronične bolesti može naći.
prof.dr.sc. Ivan Urlić i doc.dr.sc. Andrea Russo
Živjeti s kroničnom bolešću znači razmatrati teškoće koje se odnose ne samo na bolove i druge teške tjelesne simptome, već i na loše raspoloženje i tjeskobna stanja. Sve to izaziva zabrinutost za vlastito zdravlje i osjećaj smanjenja kvalitete života. Motiv je autora bio osvrnuti se na zabrinutosti iznoseći praktičan pogled na teškoće suvremenog življenja općenito, a posebno na življenje s kroničnom bolešću. Knjiga je zamišljena kao savjetnik u podizanju kvalitete života i nudi se kao sugovornik u traženju najpovoljnijih odgovora na poteškoće vezane za kronična bolesna stanja.
Osim stanja zdravlja, uočava se sve manja razlika između osoba u 50im i 60-im, pa i u 70-im godinama u odnosu na socijalnu i radnu uključenost. Voditi aktivan život, konstruktivan u odnosu na samoga sebe, obitelj i zajednicu, osjećati se slobodnim za plodan doprinos, predstavlja značajan izazov za svaku osobu i faktor osjećaja zadovoljstva i življenja života s osjećajem ispunjenosti.
Čini se da samo teške nesreće i teške bolesti, za koje još ne postoje učinkovita liječenja, bitno utječu na skraćenje ljudskog vijeka. Također, teške ovisnosti o alkoholu ili drugim psihoaktivnim supstancijama (drogama i nekim lijekovima) utječu na skraćenje i urušavanje kvalitete života. U to pripadaju i teške depresije i duboke životne krize koje mogu dovesti i do suicidalnih ponašanja. Postavlja se pitanje što može pomoći kada se uoče nepovoljne promjene vlastitog zdravlja koje počinju opterećivati? Uz to, ne treba zaboraviti da su još stari Rimljani znali da liječnik liječi, a priroda ozdravljuje. Dakle, u prirodi je liječenja suradnja između liječnika/ terapijskog tima i bolesnika (a često i njegove obitelji). U situacijama kada su zdravlje i kvaliteta života ugroženi, svatko se može zapitati kako se postaviti.
Publikacija donosi pregled pitanja i mogućih odgovora koji obuhvaćaju spektar situacija koje zaustavljaju ustaljeni životni tijek i zahtijevaju posebnu strategiju i podršku cijele obitelji. Taj spektar situacija govori o prekidu životnih planova iznenadnom bolešću, zatim kako razumjeti bolesna stanja, pa i utjecaj vremenskih prilika, kako se postaviti prema dijagnozi kronične bolesti, koga konzultirati i kada je opravdano traženje drugog mišljenja. Nadalje, u publikaciji se govori kako slijediti terapijski plan, jer se pacijenta vidi kao suradnika prema kojem su usmjerena terapijska nastojanja, ali koji ima svoje odgovornosti i obvezu točnosti i što veće iskrenosti. Autori se osvrću na zdravstvene teškoće i njihovo odražavanje na okolinu – obitelj, radno okruženje, prijatelje te različite obveze. Smatraju da značajne zdravstvene poteškoće ne trebaju automatski značiti prestanak aktivnosti i zastupaju stajalište da aktivno sudjelovanje u životnim aktivnostima u granicama vlastitih mogućnosti uvijek treba prepoznati, podržati i pohvaliti.
Poseban osvrt autori posvećuju psihički bolesnom djetetu, osobito ukoliko ga zdravstvene poteškoće stigmatiziraju. Poteškoću tada predstavlja i pojava samo-stigmatizacije. Autori se osvrću i na pitanja boli, tjeskobe i razdražljivosti te strahova, nesanica i depresivnih stanja.
Razmatrajući življenje s kroničnom bolešću, posebno ističu važnost otkrivanja novoga životnog poglavlja. Ako se pokaže da su potrebni kompromisi u odnosu na promjenu zdravstvenog stanja, autori sugeriraju otvaranje nove stranice, novi početak u planiranju svakog dana na nov način. Dvije su osnovne ljudske potrebe: postići osjećaj sreće i zadovoljstva te živjeti u skladu s drugima. Kronično bolesno stanje predstavlja nov izazov koji bi trebalo prihvatiti na što aktivniji način. Ukazuje se na važnost neodustajanja od traženja učinkovitih rješenja za podizanje kvalitete života i pronalaženje čvrste volje i odlučnosti u očuvanju optimističnog stava. U tom smislu nastanak kroničnog bolesnog stanja predstavlja i vrijeme za razmišljanje i traženje odgovora.
Autori smatraju da krizne situacije nude priliku za novi početak. Kakav će biti i u kome pravcu će ga se usmjeriti, odnosi se na kvalitetu profesionalne konzultacije vezane za psihičke promjene i/ili dijagnozu organske bolesti. Autori smatraju da je svaka kriza, pa i ona vezana za kroničnu bolest i posljedice, prigoda za osmišljavanje novog početka. Zbog toga su autori bili inspirirani svakodnevnim susretima s osobama kojima promjene u zdravstvenom stanju nisu povoljne, ili su čak i prijeteće. U tim situacijama autori zastupaju stav da se ne treba prepustiti utjecaju koji ograničenja mogu izvršiti na pojedinca i obitelj, pa i šire. Zalažu se za pokretanje svih vlastitih snaga te da se uz stručnu podršku, razumijevanje u radnoj sredini, ljubav obitelji i prijatelje prevlada velik dio teškoća koje kronično bolesno stanje može donijeti.
Recenzije
Još nema recenzija.